Šokantni podaci za Hrvatsku i nije neka novost. Svakog tko nešto gradi, glava zaboli od pomisli koliko mora čekati na građevinsku dozvolu. I ne samo na to već na cijeli niz njih o kojima ovisi gradnja. No krenimo od početka! Prvo trebamo utvrditi od kojeg trenutka mjerimo čekanje. Ako se čekanje odnosi na period kad je nadležnom uredu za prostorno uređenje predan glavni projekt i s dokazom o riješenim vlasničkim odnosima onda je taj rok određen Zakonom o gradnji i iznosi oko 45 dana. No to nije dovoljna informacija potencijalnom investitoru jer ovom ‘čekanju’ prethodi još nekoliko njh.
INVESTITORI SAMO NEŠTO ‘ČEKAJU’
Investitori, nakon što kupe građevinsku česticu, ‘čekaju’ idejno rješenje te izdavanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. Potom ‘čekaju’ izradu glavnog projekta u kojeg su uz arhitekte uključeni statičari, strojari, geodeti… To je uz pretpostavku da nema još čekanja sređivanja vlasničkih odnosa na čestici, osnivanja tvrtke koja će biti nositelj gradnje, elaborata poput geomehaničkog ispitivanja tla ili izmjene prostornog plana. To su samo stvari koje na prvu padaju na pamet, no našlo bi se tu još ‘čekanja’.
AKO IMATE KOMPLIKACIJU, ČEKAT ĆETE JOŠ DUŽE
Na što onda treba računati ako planirate graditi upitali smo Ivu Ivas, diplomiranu inženjerku arhitekture i voditeljica arhitektonskog tima u tvrtki DI plan.
– Onome tko želi graditi nije povoljno da čeka. To je složen proces i neophodno je odvojiti vrijeme, a u planiranje investicije treba ukalkulirati vrijeme za projektiranje, ishođenje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, sređivanje vlasničkih odnosa i/ili geodetskih poslova kao i vrijeme za izdavanje dozvole. I na sve to, da se poslužim građevinskim rječnikom, računati s faktorom složenosti. Za komplicirane zgrade ili bilo što drugo vrijeme čekanja će biti duže – objašnjava Ivas. Dodaje kako čekanje zna trajati i duže od očekivanog.
NAJDUŽE SE ČEKAJU DOZVOLE ZA ZGRADE
– Situacija se razlikuje po regijama, podatke se može pronaći na stranicama Državnog zavoda za statistiku, no te brojke ne govore mnogo. Tamo će pisati da je prosječno vrijeme za izdavanje građevinske dozvole oko 30 dana što je u skladu sa zakonskim okvirom. No praksa govori da se neke čekaju godinama – kaže voditeljica arhitektonskog tima u tvrtki DI plan. Postavlja se pitanje kakve su građevine najproblematičnije i što je važno kako bismo ubrzali proces?
– Dobro planiranje! Tu Vam je arhitekt najbolji saveznik. Iz iskustva ipak se najduže čekaju dozvole za zgrade koje jesu ‘problematične’ – objašnjava ova diplomirana inženjerka arhitekture.
USKORO STIŽE NOVI ZAKON O GRADNJI
Ako planirate graditi, znate da postoji “Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima” koji je otvorio nova prostranstva u, najčešće, krivom tumačenju za što treba i ne treba građevinska dozvola. Svaki građevinski zahvat, makar najmanji, koji se tiče konstrukcije, promjene kvadrature ili otvorenosti/zatvorenosti dijela zgrade – treba dozvolu. A kuća ne može biti “samo malo nelegalna”. Ili je ili nije.
– Ove godine stiže novi Zakon o gradnji. Vjerujem da bi pravi put uključivao: bolje prostorne planove, detaljnije planove, manje administracije, obavezna izrada izvedbenih projekata, više odgovornosti na glavnom projektantu, arhitektu te značajno veće ulaganje u projektnu dokumentaciju. Nadalje, zakon bi se osim gradnjom trebao pozabaviti i održavanjem građevina – pojašnjava nam Ivas.
BOLJA KONTROLA TROŠKA UZ SOFTVERE
Postoje i drugi načini da se smanji i bolje kontrolira trošak u gradnji. Inzistiranje na izradi izvedbenih projekata i izrada u tzv. BIM programima morali bi biti minimalni standard današnjih gradilišta. To znači da nam kompjuterski softveri omogućavaju da u virtualnoj realnosti kontroliramo svaki detalj zgrade. Na taj način značajno se smanjuju greške i šanse da na gradilištu dođe do neugodnih iznenađenja. Šokantni podaci možda više neće biti tako šokantni.
