Prevalili smo prvi tjedan škole, ali jedva. Dizanje u cik zore najbolje je išlo SuperRaketi jer nije bilo toliko ”samo još pet minuta” već je ozbiljno shvatio početak novog života. Učiteljice su mu super, ima ih samo 20 u razredu i način na koji rade i prilagođavaju ih je u najmanju ruku izvrstan jer nisam očekivala drugačiji pristup od državne škole. Ok, moja predrasuda. Jelovnik im je izvrstan, ustroj škole također, a najbolje od svega je što tri puta na tjedan imaju tjelesni. Sjećam se kada smo mi bili klinci, tjelesni je bio najzabavniji sat jer nisi morao ništa osim trčati i glupirati se. Svima, ali ne i SuperRaketi. Njemu je tjelesni ubitačno dosadan jer mora trčati što najviše mrzi, igrati razne igre, a ne da mu se stalno ni presvlačiti. I onda je svanuo dramatični treći dan škole.
KAKO JE SUPERRAKETA POČEO MULJATI?
Umoran sam i spava mi se. Zašto ja moram ići u školu svaki dan tako rano? Ne želim ići na tjelesni pa reci učiteljici da ja to neću? Tjelesni je glup jer se svi samo deru i slično…
Umoran si jer ideš kasno spavati zato večeras u krpe do 21 sat. Na tjelesni moraš ići jer to nije vrtić pa nema ”ja to neću” već moraš jer ćeš iz toga kasnije dobivati ocjene. Tjelesni neće biti samo bezglavo trčanje po dvorani jer radit ćeš kolut naprijed i natrag (ok, to je usvojio na Balonku na koji je išao dvije godine), a kad krene preskok na kozliću pa skupi noge, raširi noge, penji se po užetu, kak ćeš to?
Pa se dosjetio. Jedno jutro krenuo je u školu sa stvarima za tjelesni i onda je rekao da nema majicu i hlače, koje je naravno imao. Je li moguće da je već u startu počeo muljati i petljati? SuperRaketa, neće to tako ići. Neće mama ispasti neodgovorna jer se tebi ne da. Zapravo, sretna sam jer se snašao, ali u krivoj situaciji. U školi nema izbjegavanja tjelesnog, koji jedini novije generaciju može skinuti s ekrana i zainteresirati za neki sport.
Ali mama, ja ne volim sport?
Znam maleni, nisam ni ja voljela matematiku pa tko me pitao?
Ok, ali zašto ne mogu kao u vrtić doći u 10 jer sam umoran i spava mi se u 6 sati?
Škola nije vrtić i vrijeme cjelodnevne zabave je gotovo kao što će jednom završiti i škola.
Sve u svemu zadovoljni smo kao i on, a najpozitivnija stvar za sada je što više nije budan do besvijesti jer drugi dan ne zna za sebe. Škola ga je natjerala ranije u krevet i rano dizanje. Tako će ga tjerati na puno toga što ne želi. Jer kako će znati što voli, ako neće znati što ne voli?
U životu moraš učiti i stvari koje ne voliš i koje ti možda nikada neće trebati.
Kako to misliš mama?
KAMATE I POSTOTAK BITNIJE SU OD MATRICA
Tako što ćeš u školi iz matematike (koju obožava za razliku od mene) morati učiti razlomke, kružnice, grafove, komplicirane jednadžbe i sjećam se u srednjoj školi – matrice, a zapravo će ti, osim ako se ne misliš baviti matematikom, biti važno ono što ćeš naučiti do petog osnovne plus računanje postotka, učenje o kamatama i slično jer financijska pismenost je bitna, bitnije od bilo kakve matrice, a to je ono što današnje školstvo mora uvesti kako neke nove generacije ne budu baš tolike ovce, koji će raditi za siću ili preživljavati uz pomoć kredita, zaduživanja, minusa i slično.
Zato draga moja SuperRaketa, pripremi se na sve, ne očekuj ništa i nadam se da ćeš jednog dana znati što te zanima. Ako je to matematika, nema problema, ali onda budi najbolji u tome i radi to jer to voliš. A do tada – uživaj u školi jer vjeruj mi, nikada ti neće biti ljepše. Šteta što smo svi to prekasno shvatili!