Cijene nekretnina, na očaj mnogih, neće padati ni u 2026. jer je kao i lani ponuda ispod realnih potreba. Kako bismo dobili jasniju sliku o ovom problemu, razgovarali smo sa Sašom Perkom, mag.ing. građevinarstva.
– Za ovu godinu nema najave skokova cijena građevinskog materijala. Danas je izraženiji rast cijene rada, koji je ključni pokretač poskupljenja gradnje. Cijene zemljišta u gradskim područjima će rasti jer nema novih parcela na kojima se može graditi. Urbanistički planovi su ograničeni, GUP u Zagrebu je restriktivniji, nedostaje infrastruktura, a potražnja je visoka. Količina građevinskog zemljišta se smanjuje, interes za gradnjom raste i to će dizati cijene – kaže Perko. Izazov vidi i u rastu plaća jer na tržištu rastu brže od inflacije.
CIJENE NE PADAJU JER RASTU ULAZNI TROŠKOVI
Poslodavci, ne samo u gradnji, već dvije godine moraju podizati primanja jer je borba naći kvalitetnog radnika. To znači da je opći rast plaća, oko 10-12% na godinu postalo ‘novo normalno’. Tako se stvara pritisak na troškove rada i konačne cijene.
– Kada se zbroje troškovi, jasno je da cijene nekretnina ne mogu padati. Ulazni troškovi će rasti dok postoji pritisak na gradnju zbog povećane potražnje. Tada svi dižu cijene (projektanti, tesari, keramičari i fasaderi). Tako će biti dok god potražnja bude veća od ponude. Nadam se da će se rast cijena vratiti na normalne razine od 5 do 7%. Sve iznad toga je izvan kupovne moći građana i potražnja bi mogla pasti – objašnjava Saša, koji kao direktor grupacije tvrtki DOMinvest ima uvid u sve probleme.
DRŽAVA JE DO SADA RADILA ŠTETU, A NE KORIST
Smatra kako država nikada ne bi trebala određivati cijenu kvadrata jer svaki put kada se umiješala u ekonomiju, bilo je više štete nego koristi. Njezin zadatak je stvoriti okruženje za brzu i kvalitetnu gradnju te pojednostaviti i ubrzati administrativne procese. To bi bila pomoć. Sve ostalo je djelovanje na posljedicu, a ne uzrok i neće riješiti probleme.
– Došlo je do promjena u ulaznim troškovima. Cijene zemljišta rasle su 15% kao i one gradnje, a projektanata i nadzora 20%. One priključaka, doprinosa i financiranja su na lanjskoj razini. PDV je isti, ali apsolutni iznos raste jer su cijene više – ističe Perko.
STRANI RADNICI SKUPLJI SU ZA 50%
U cijeni ‘kvadrata’ stana oko 35% ide državi kroz PDV i davanja. Tako se financiraju, ali smanjenje tog poreznog klina učinilo bi nekretnine priuštivima. Nedostaje i radnika pa su danas 50% njih stranci što utječe na cijenu.
– Često čujemo kako su jeftiniji, ali u praksi su za 50% skuplji. Ulaže se u obuku kako bi imali minimalnu razinu kvalitete, a i tada su sporiji od domaćeg. Mogu imati nižu bruto satnicu, ali ako je domaći dvostruko brži i ne radi greške, stvarni trošak stranca ispada veći. Zato radna snaga ima ogroman utjecaj na konačnu cijenu kvadrata – ističe Perko.
